Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

Ég missti barnabarniš hana Karen Björgu fyrir žrem mįnušum.

Ég missti barnabarniš hana Karen Björgu fyrir žrem mįnušum og žaš er mikil sorg , nś hleypur sonur minn hann Andri Žór ķ Reykja­vķk­ur­m­aražon­inu til styrktar fyrir Gleym-mér-ei félag andvanafęddar barna.
Žann 14. maķ į žessu įri fędd­ist Kar­en Björg Andra­dótt­ir and­vana eft­ir 40 vikna mešgöngu. For­eldr­ar Kar­en­ar, žau Andri Žór Sig­ur­jóns­son og eig­in­kona hans, Anna Helga Ragn­ars­dótt­ir, fengu žó aš hafa Kar­en leng­ur hjį sér žökk sé kęli­vöggu sem styrkt­ar­fé­lagiš Gleym-mér-ei gaf kvenna­deild Land­spķt­al­ans. Til aš sżna fram į žakk­lęti ętl­ar Andri Žór aš hlaupa 21 kķló­metra ķ Reykja­vķk­ur­m­aražon­inu fyr­ir styrkt­ar­fé­lagiš Gleym-mér-ei, félag sem oft vill gleymast.

Kęru vinir ég vill bišja ykkur styrkja son minn Andra "hlaupastyrkur" og lesa hugljśfu vištöl sem hér eru og deila žessu fyrir mig į Facebook og bišja ašra um aš gera aš sama meš žvķ yrši ég ęvinlega žakklįtur, oft eru kvöldin žung hjį okkur žegar hugurinn fer į stjį. Kvešja Sigurjón Vigfśsson
Og hér į bls 4.


safe_image_php.jpg


Menntakerfiš okkar er śrelt og hentar alls ekki öllum.

Siguršur Jóhann: Lokapróf eru tilgangslaus

Siguršur Jóhann Andrésson

Siguršur Jóhann Andrésson

„Ég hef aldrei falliš ķ įfanga vegna vanskila į verkefnum né mętingu. Ég hef unniš flest verkefni mjög samviskusamlega og hef ķ flestum tilfellum haft 100% mętingu, ég hef hinsvegar falliš ķ fjölmörgum įföngum einfaldlega vegna lokaprófs,“ segir Siguršur Jóhann Andrésson, ungur mašur sem hefur stundaš nįm ķ menntaskóla sķšan įriš 2010. Hann segir aš lokapróf eigi ekki aš vera til og kvķšinn sem eitt lķtiš próf getur skapaš sé ótrślegur.

„Viš erum eins mismunandi og viš erum mörg žannig aš einn pįfagaukalęrdómur fyrir heila žjóš finnst mér algjörlega frįleitt,“ segir Siguršur ķ samtali viš Pressuna en pistill hans hefur vakiš mikla athygli og svo viršist aš margir séu sammįla honum um aš breytinga sé žörf ķ skólakerfinu.

„Aš mašur hafi ekki val į milli lokaprófs eša lokaverkefnis er mér enn óleyst rįšgįta. Undir hvaš eru lokapróf aš bśa mann? Er bśist viš žvķ aš ég fari aš taka próf ķ vinnunni? Ég żki ekki žegar ég segi aš ég vęri tilbśinn aš skrifa 3000-5000 orša ritgerš ķ staš žess aš žurfa aš taka lokaprófiš ķ žeim įföngum sem ég hafši falliš ķ,“ segir hann og bętir viš: „Ég spyr sjįlfan mig hvort einhverjum hafi einhvern tķmann undir einhverjum kringumstęšum gengiš betur ķ nįmi eša oršiš fróšari viš žaš aš taka próf, er einstaklingur sem er góšur ķ aš taka próf hęfari ķ tiltekiš starf heldur en einstaklingur sem er lélegur ķ aš taka próf? Hefur próf eitthvaš vęgi fyrir einhvern feril? Jś ef ferillinn snżst um aš semja próf žį kannski, annars sé ég ekki fram į aš žetta žjóni einhverjum ofbošslegum tilgangi“.

Siguršur Jóhann bętir viš aš hann hafi oft velt fyrir sér hvaša svör hann myndi fį hann myndi spyrja menntamįlarįšherra um skošun hans į aš nota próf til aš skera śr um hęfni nemanda.:

Įbyggilega yrši svariš śtśrsnśningafullt eša fyrirlestur um hvernig próf eru hin eina almennilega athugun į žvķ hvort nemandinn sé meš nįmsefniš į hreinu. En hér lżkur pistlinum mķnum og ég vona aš sjónarhorn nemanda meš grķšarlegan prófkvķša verši tekiš til greina.


Vigdķs Hauksdóttir var höfš aš hįši og spotti śt af Evrópumįlum. Hśn lagši fram žessa žingsįlyktunnartillögu.

Vigdķs Hauksdóttir var höfš aš hįši og spotti śt af Evrópumįlum. Hśn lagši fram žessa žingsįlyktunnartillögu: "Alžingi įlyktar aš fela dómsmįla- og mannréttindarįšherra aš efna til žjóšaratkvęšagreišslu um hvort halda eigi įfram ašlögunar- og višręšuferli Ķslands og Evrópusambandsins. Atkvęšagreišslan fari fram samhliša kosningu til stjórnlagažings 27. nóvember 2010".
Og hverjir sögšu nei ? Žaš er hér aš nešan !

Įlfheišur Ingadóttir, Įrni Žór Siguršsson, Įsta R. Jóhannesdóttir, Baldur Žórhallsson, Birgitta Jónsdóttir, Björgvin G. Siguršsson, Björn Valur Gķslason, Gušbjartur Hannesson, Gušmundur Steingrķmsson, Helgi Hjörvar, Jónķna Rós Gušmundsdóttir, Katrķn Jakobsdóttir, Kristjįn L. Möller, Lilja Rafney Magnśsdóttir, Lśšvķk Geirsson, Magnśs M. Noršdahl, Magnśs Orri Schram, Margrét Tryggvadóttir, Möršur Įrnason, Ólķna Žorvaršardóttir, Róbert Marshall, Sigmundur Ernir Rśnarsson, Sigrķšur Ingibjörg Ingadóttir, Siv Frišleifsdóttir, Skśli Helgason, Steingrķmur J. Sigfśsson, Svandķs Svavarsdóttir, Valgeršur Bjarnadóttir, Žorgeršur K. Gunnarsdóttir, Žór Saari, Žrįinn Bertelsson, Žurķšur Backman, Ögmundur Jónasson, Össur Skarphéšinsson.
21965_3.jpg

Ólķna Žorvaršardóttir bjargar dreng śr Reykjavķkurtjörn.

Unglingspiltur į reišhjóli fór hįlfur į kaf žegar ķs brast undan honum į Reykjavķkurtjörn um hįlf žrjś leytiš ķ dag. Piltinum tókst ekki aš komast upp śr tjörninni af eigin rammleik og var žvķ leitaš eftir ašstoš slökkvilišs.
Žegar slökkvilišiš kom į stašinn hafši pilturinn fengiš ašstoš Ólķnar og hafši ekki oršiš teljandi mein af volkinu. Hann taldi sig ekki žurfa į lęknisašstoš aš halda.
Rétt ķ žessu lenti ég ķ žvķ aš hlś aš ungum pilti sem hafši falliš nišur um vök į Tjörninni į hjólinu sķnu. Honum tókst aš brjóta sér leiš gegnum skęniš til lands en var skiljanlega oršonn kaldur og skrįmašur. Ég tók hann ķ. bķlinn žar til višbragšsašilar komu į stašinn Ég sį fleiri ungmenni śti į ķsnum og held žaš žyrfti aš setja vakt žarna. Tjörnin er stórhęttuleg nśna.

 Kv. Sigurjón Vigfśsson


Óreiša ķ eftirlaunasjóši. Lśšvķk Geirsson, fyrrverandi bęjarstjóri og nśverandi žingmašur ķ Sušvesturkjördęmi, skuldar Hafnfiršingum skżringar

Nišurstaša śttektarnefndar um lķfeyrissjóši į stöšu Efirlaunasjóšs starfsmanna Hafnarfjaršarbęjar (ESH) er žungur įfellisdómur yfir stjórn og stjórnarhįttum sjóšsins. Ašeins einn lķfeyrissjóšur į landinu tapaši hlutfallslega meiru en ESH. Samkvęmt śttektinni vantar 68-78% upp į eignastöšu sjóšsins til aš hann standi undir tryggingarfręšilegum skuldbindingum sķnum.
Meš öšrum oršum; annašhvort žarf bęjarsjóšur Hafnarfjaršar aš auka verulega framlög sķn til sjóšsins į nęstu įrum, sem jafnvel gęti numiš milljöršum króna, en vandséš er hvernig fjįrhagsstaša bęjarins getur stašiš undir žvķ, eša aš skera žarf verulega nišur réttindi žeirra sem treysta į sjóšinn, eftir starfsęvi sķna hjį bęnum og stofnunum hans.
Hvor leišin sem yrši farin eša blanda af žeim tveimur hefur alvarlegar afleišingar fyrir ķbśa Hafnarfjaršar og bętist ofan į ašra fjįrhagserfišleika sem bęrinn į viš aš etja. Mįlefni ESH eru stórmįl fyrir fjölmargar hafnfirskar fjölskyldur sem byggja afkomu sķna į sjóšnum. Žessar fjölskyldur og Hafnfiršingar allir eiga rétt į skżringum frį žeim sem haldiš hafa um stjórnartaumana hjį ESH um hvers vegna żmsar reglur og fyrirmęli voru brotin hjį sjóšnum įrum saman. Hvers vegna var bókhald sjóšsins ekki fęrt eins og lög kveša į um?
Afhverju var fariš śt fyrir heimildir ķ kaupum į óskrįšum fyrirtękjum? Hvers vegna voru engar skriflegar verklagsreglur hjį sjóšnum? Af hverju voru ekki geršir skriflegir samningar viš veršbréfafyrirtękiš VBS og hvers vegna tżndust hlutabréf sem keypt voru fyrir peninga sjóšsins? Hér eru taldar upp ašeins nokkrar žęr įviršingar sem stjórn sjóšsins fęr ķ śttektarskżrslunni.Stjórnarformašur eftirlaunasjóšsins til margra įra, Lśšvķk Geirsson, fyrrverandi bęjarstjóri og nśverandi žingmašur ķ Sušvesturkjördęmi, skuldar Hafnfiršingum skżringar į hörmulegri frammistöšu sjóšsins og reyndar lķka į bįgri fjįrhagsstöšu bęjarsjóšs Hafnarfjaršar.

Grein eftir, Rósu Gušbjartsdóttir: Óreiša ķ eftirlaunasjóš.
599114

Sönn saga af fįtękt į Ķslandi ķ dag. Norręnvelferš ķ boši rķkisstjórarinnar.

Ķ dag kom ung einstęš móšir til okkar inn į fatamarkaš. Žó svo veršum žar sé stillt mjög ķ hóf (og peningarnir eru notašir til matarinnkaupa) žį kostar notašur barnagalli kannski 800 krónur og takmarkaš til af žeim. Žessi unga kona, meš barniš sitt ca 7 įra gamalt, settist nišur og brotnaši saman fyrir framan fulla bśš. Viš stukkum strax til og ein okkar tók žęr męšgur afsķšis. Žaš kom ķ ljós aš hśn hafši žurft aš nį ķ barniš sitt ķ skólann vegna žess aš barninu var kalt ķ frķmķnśtum og hafši ekki rétta klęšnašinn. Telpan litla skżrši frį žvķ aš hśn ętti engar snjóbuxur – mamma hefši bara ekki efni į žeim.

Ķ ljós kom aš žarna var į ferš einstęš móšir sem hefur engan ašstandanda (jį – ķslensk) og lifir į eingöngu atvinnuleysisbótum og einföldu mešlagi. Žaš rétt dugar fyrir hśsnęši, rafmagni og hita – og lķtilshįttar af mat. Vegna mikillar neyšar geta hjįlparstofnanir einungis śthlutaš til hverrar fjölskyldu einu sinni ķ mįnuši ķ staš 3svar įšur. Sérstök tilfelli eins og žessi kona getur žó fengiš meiri ašstoš – en hversu margir lįta slķkt uppi.

Aš sjįlfsögšu fundum viš snjóbuxur fyrir barniš, konunni aš kostašarlausu og létum hana sękja um sérstaka ašstoš (śthlutun oftar).

En landinn er ķ neyš – verulegri neyš. Og žaš eru ekki allir sem hafa sig frammi um žaš.

Žaš sem ég hef heyrt og séš undanfarna mįnuši ętti ekki aš lķšast hérna.

Meš von um aš hęgt sé aš gera eitthvaš.
27446_npadvsinglephoto.jpgLinkur


Vinstri Gręnir uršu brjįlašir jś viš erum aš móti aš orka sé notuš til atvinnu uppbyggingar ,, sagši Sóley"

Skrifaš var undir samning ķ dag um byggingu stórs ylręktarvers Vinstri Gręnir uršu brjįlašir jś viš erum aš móti aš orka sé notuš til atvinnu uppbyggingar ,, sagši Sóley"
Fyrirtękiš Geogreenhouse stendur aš verinu. Samiš var ķ dag viš Orkuveituna um aš fį rafmagn og heitt og kalt vatn śr Hellisheišarvirkjun fyrir starfsemina. Fyrsti įfangi versins er 50 žśsund fermetrar og er einn fjórši af endanlegri stęrš versins. Sį įfangi veršur tekinn ķ notkun haustiš 2012. Ķ žessu ylręktarveri į aš framleiša nokkur žśsund tonn af tómötum til śtflutnings, ašallega į Bretlandsmarkaš. Žetta er fyrsti stórnotendasamningurinn sem Orkuveita Reykjavķkur gerir žar sem rafmagniš er ekki nżtt til įlframleišslu. Orkuveršiš er ekki gefiš upp aš öšru leyti en žvķ aš samiš er um žaš ķ erlendri mynt eins og er viš įlverin žetta gįtu Vinstri Gręnir ekki sętti sig viš og gengu af fundi.
belti Heršum sultar ólina ķ boši Vinstri Gręnna.

Hinn óhęfi Nikulįs Ślfar Mįsson, forstöšumašur Hśsafrišunarnefndar į aš segja af sér er óhęfur ķ starfi.

Hinn 27. maķ 1991 skipaši Žorsteinn Pįlsson kirkjumįlarįšherra ķ samrįši viš biskup Ķslands og menntamįlarįšherra nefnd til aš huga aš mįlefnum Skįlholtstašar og gera tillögur žar aš lśtandi. Žorlįksbśš
Mešal žess sem nefndin bendir į ķ sinni įlitgerš er aš Žórlįksbśš er forn tóft noršan viš kirkjuna. Hlutverk bśšarinnar til forna er ekki žekkt meš vissu. Til įlita kemur aš endurbyggja Žorlįksbśš žannig aš hśn mętti hvort tveggja endurspegla forna byggingargerš og nżtast ķ tengslum viš kirkjulegar athafnir," segir ķ nefndarįliti.


Žrįtt fyrir aš framkvęmdir og undirbśningur hafi stašiš viš Žorlįksbśš ķ Skįlholti sķšustu fimm įr vissi Hśsafrišunarnefnd ekki af žeim fyrr en ķ sumar og įkvaš aš grķpa inn ķ.
Hver trśir žessu žaš er bśiš aš fjalla um žetta mįl ķ mörg įr ekki ég.
bilde?Site=XZ&Date=20111110&Category=FRETTIR01&ArtNo=111119890&Ref=AR&MaxW=420&MaxH=420&NoBorder=1


Iceland Express: Ólafur Ragnar mį ekki nį endurkjöri.

Įkaflega fįir vilji hafa forseta sem deili og drottni og segi stjórnvöldum aš hoppa upp ķ óęšri endann į sér og skelli huršum. Stöšva verši hégómann og valdafķknina sem nś rįši rķkjum į Bessastöšum.
 Segir, ,Heimir Mįr Pétursson, upplżsingafulltrśi Iceland Express og fyrrverandi fréttamašur į Stöš 2, birtir į  sķšu sinni en eins og allir vita žekkir hann vel til óęšri endann į ??

Hręsnarinn og tękifęrin sinin Steingrķmur J. sem vill leggja nišur atvinnuuppbyggingu ķ Noršuržingi og Žingeyjarsżslu.

Bśšarhįlsvirkjun — brįšhagkvęm rennslisvirkjun sem nżtir žęr mišlunarframkvęmdir sem komnar eru į Žjórsįrsvęšinu, sjįlfsögš virkjun. Ég er ekki į móti henni, ég styš hana aš žvķ gefnu aš viš žurfum į orkunni aš halda til einhverra skynsamlegra nota. Nešri virkjanirnar ķ Žjórsį eru mjög hagkvęmar vegna žess aš žęr nżta alla mišlunina sem fyrir er ofar ķ Žjórsįrsvęšinu. Nśpavirkjun og sķšan Urrišafossvirkjun eru aš vķsu ekki įn umhverfisfórna. Žaš žarf vissulega aš fara vel yfir žaš, en aš breyttu breytanda eru žęr mjög ešlilegur virkjunarkostur įšur en menn rįšast ķ nż og óröskuš svęši. Aš fullnżta Nesjavallasvęšiš, aušvitaš, frekar en aš fara ķ Brennisteinsfjöll eša Torfajökulssvęšiš, aš sjįlfsögšu. Śr žvķ sem komiš er er einbošiš aš fullnżta svęši eins og Nesjavelli. Ég styš žaš. Žarf hęstv. išnašar- og višskiptarįšherra fleiri virkjunarkosti? Margar hagkvęmar beinar rennslisvirkjanir ķ bergvatnsįm sem valda sįralitlum umhverfisįhrifum og eru afturhverfar ķ žeim skilningi aš žaš mį fjarlęgja stķflurnar, taka rörin nišur og hleypa vatninu aftur ķ sinn farveg — sjįlfsagšar.

132. löggjafaržing — 27. fundur,  22. nóv. 2005. Steingrķmur J. Sigfśsson (Vg):
Sjį myndband.

HEIMILDIR UM ELDGOS Į REYKJANESSKAGA

Keilir, Oddafell og nįgrennik 1

"Reykjanesskagi er hluti af gosbeltinu, sem liggur um Ķsland žvert og er ķ beinu framhaldi af Reykjaneshryggnum, sem nešansjįvar teygir sig langt sušvestur ķ haf og raunar er hluti af Atlantshafshryggnum mikla. Frį žvķ aš sķšasta kuldaskeiši lauk hefur mikil eldvirkni veriš į žessu svęši bęši ofansjįvar og ķ hafi. Sś eldvirkni hefur į umlišnum öldum byggt upp Reykjanesskaga og veršur ekki enn séš nokkurt lįt į žeirri starfsemi.
Tvķ klikkiš į myndirnar til aš fį hęrri upplausn.

Hugsanlegir hraunstraumar verši gos į nęstum įrum įratugum eša öldum
heidmerkureldarii2.jpgheidmerkureldarii2.jpg



HEIMILDIR UM ELDGOS Į REYKJANESSKAGA

Fyrsta heimild um gos į umręddu svęši er hin alkunna frįsögn Kristnisögu: „Žį kom mašr hlaupandi ok sagši aš jaršeldr var upp kominn ķ Ölfusi ok mundi hann hlaupa į bę Žorodds goša" . Kristnisaga er talin vera „aš stofni til frį 12. öld"  og gęti žvķ veriš rituš rösklega öld eftir aš atburšir žessir įttu sér staš. Hér er aš sjįlfsögšu lįtiš liggja milli hluta hvort kristnitakan hafi veriš įriš 1000 eša 999. Lengi hefur veriš fullyrt aš gos žetta hafi veriš ķ gķgaröš austan viš Hveradali.

Sķšari heimildir um eldgos į Reykjanesskaga eru meš afbrigšum óljósar og torrįšnar. Žannig er t. d. getiš um gos ķ Trölladyngju eša Trölladyngjum 1151, 1188, 1340, 1360 og 1389-90 og um hraun, sem runniš hafi nišur ķ Selvog 1340 . Lķkur eru til aš žaš, sem nś er nefnt Brennisteinsfjöll hafi įšur fyrr veriš nefnt Trölladyngjur, en sannanlega hefur žar veriš eldvirkni mikil — og lķka į sögulegum tķma og veršur aš žvķ vikiš sķšar.
Ljóst er aš Ögmundarhraun hefur runniš į sögulegum tķma žar eš žaš hefur runniš yfir bę og hluti af rśstum hans sést ennžį, en skrįšar heimildir um žaš gos munu ekki vera fyrir hendi.
Gjóskusniš (öskulög)g 1

Vafalaust hafa skrįšar heimildir um żmsa atburši į žessum landshluta, žar į mešal eldgos, glatast ķ aldanna rįs. Mį ķ žvķ sambandi minna į afdrif bóka Višeyjarklausturs .
Nś hefur, eftir mismunandi leišum, veriš mögulegt aš sżna fram į, aš a. m. k. 12 eša 13 eldgos hafa įtt sér staš į Reykjanesskaga frį žvķ aš norręnt landnįm hófst hér. Žekktan aldur hafa einnig veriš mjög til hjįlpar eins og sżnt veršur hér į eftir. Einkum eru žaš tvö öskulög, sem hafa haft mikla žżšingu ķ žessu sambandi, en žau eru landnįmslagiš frį žvķ um 900.

Bęši eru žessi öskulög aušžekkt séu žau į annaš borš sęmilega greinileg. Landnįmslagiš er tvķlitt, ljóst aš nešan en svart aš ofan. Öskulagiš frį Kötlu er svart og žykkara en nokkurt annaš öskulag ķ jaršvegssnišum į žessu svęši ofar en landnįmslagiš.

ALDURS-ĮKVARŠANIR
Ašferšum, sem notašar hafa veriš til žess aš flokka aldur hrauna į Reykjanesskaga mį skipta ķ 4 flokka:
1) Sögulegar heimildir.
2) Geislakolsįkvaršanir, C14.
3) Öskulög.
4) Afstaša til hrauna meš žekktan
aldur.
Eins og įšur er sagt, eru sögulegar heimildir um eldgos į žessum landshluta bęši mjög fįtęklegar og auk žess svo ruglingslegar aš vant er aš vita hverju mį treysta. Örnefniš Nżjahraun (Kapelluhraun)

Ķ Kapelluhrauni kap.
Bęjarrśstirnar ķ Ögmundarhrauni tala sķnu mįli, en žar meš eru sannanir į žrotum. Um vitnisburš annįla er įšur getiš. Įkvaršanir aldurs gróšurleifa (C14) hafa reynst notadrjśgar žar sem žeim veršur viš komiš. Öskulög meš žekktan aldur hafa einnig veriš mjög til hjįlpar eins og sżnt veršur hér į eftir.

Žegar Krżsuvķkureldar logušu var ašalgosiš įriš 1151. Ķ žvķ gosi opnašist 25 km löng gossprunga, og rann hrauniš til sjįvar bęši sunnan og noršan megin į Reykjanesskaganum. Aš sunnan er žaš Ögmundarhraun en aš noršan Kapelluhraun. Žį tók af stórbżliš Krżsuvķk sem stóš nišur viš sjįvarbakkann.
Ögmundarhraun er runniš frį noršurhluta gķgarašar austan ķ Nśpshlķšarhįlsi og hefur meginhraunflóšiš falliš milli Latsfjalls og Krżsuvķkur-Męlifells og allt sušur ķ sjó og langleišina austur undir Krżsuvķkurberg.
Jón Jónsson, jaršfręšingur, gerši merkilega rannsókn į öllum Reykjanesskagnum, en žį taldi hann Ögmundarhraun geta hafa runniš um 1005.

 




 

 

 

 

 

 


Melhóll viš Selsvelli  mosholl hraun

 

SÖGULEG HRAUN Į REYKJANESI
Svķnahraun — Kristnitökuhrauniš
Sżnt hefur veriš fram į aš yngsta hrauniš austan viš Hveradali getur ekki veriš frį gosi žvķ, er Kristnisaga getur um, ekki heldur hrauniš śr Eldborg undir Meitli, er runniš hefur žannig, aš žaš stefniš į Hjalla ķ Ölfusi og kemur aš žvķ leyti vel heim viš söguna. Hins vegar er landnįmslagiš
ofan į Eldborg, og mosakol undan hrauninu viš Hveradali sżna aš žaš er um 800 įrum eldra en kristnitakan . Žetta leiddi til žess aš geršar voru athuganir į yngsta hrauninu milli Lambafells og Blįhnśks, en žaš er augljóslega yngra en žaš, sem tališ var vera Kristnitökuhrauniš. Kom brįtt ķ ljós aš landnįmslagiš er undir žessu hrauni, en Kötlulagiš frį um 1495 ofan į žvķ (. Endurteknar athuganir ķ óbrennishólmanum ķ Svķnahrauni leiddu ķ ljós, aš ekki veršur greindur minnsti vottur af jaršvegi
eša gróšurleifum milli öskulagsins og hraunsins. Žaš, sem hér er nefnt Svķnahraun, er hrauniš śr Nyršri Eldborg, en hrauniš śr Syšri Eldborg er nefnt Lambafellshraun. Žaš hraun er eitthvaš yngra, en tališ vera nęr samtķma, ž. e. śr sömu goshrinu. Žó er žetta enn ekki sannaš mįl. Bęši žessi hraun nį yfir 11,9 km2 svęši) og teljast um 0,24 km Žetta eru ólivķnžóleķthraun og innihalda rösklega 14% ólivķn.

Rjśpnadyngnahraun
Ķ nęr mišjum Hśsfellsbruna milli Žrķhnśka og Sandfells er eldstöš, sem mjög lķtiš ber į, en nefnist Rjśpnadyngjur. Hśsfellsbruni er örnefni, sem nęr til margra hrauna, sem flest eru runnin fyrir 

Ķ Rjśpnadyngjuhrauni landnįm, en einnig eru žar yngri hraun. Naumast veršur žaš tališ, aš augljóst sé viš fyrstu sżn, aš Rjśpnadyngjur séu eldvörp. Žarna er óvenju stórbrotiš hraun meš djśpum sprungum og illfęrum gjįm. Eitt hringlaga nišurfall er į žessu svęši og er tališ lķklegast aš žaš sé yfir uppvarpinu. Gjall kemur ašeins fyrir į litlum hól mišsvęšis. Viš nįnari athugun sést aš žarna er um eldstöš og um dęmigert hraungos aš ręša, en yngri hraun hafa runniš upp aš henni sunnan frį og veriš langt komin meš aš fęra hana ķ kaf. Hraun frį Rjśpnadyngjum hefur runniš noršur og norš-vestur.

Nyrsti tangi žess endar ķ allhįrri brśn rétt austan viš Bśrfell og hefur žar runniš śt į Bśrfellshraun. Leysingavatn hefur grafiš dįlķtinn farveg mešfram hraunröndinni noršaustur af Bśrfelli og žar reyndist mögulegt aš grafa inn undir hrauniš. Komu žį ķ ljós bęši öskulögin, sem įšur var minnst į.
Landnįmslagiš liggur inn undir hrauniš, en svarta Kötlulagiš er ofan į žvķ. Žar meš er ljóst aš žarna hefur gosiš eftir 900. Annaš, sem sannar žetta, er aš hrauniš hefur į einum staš runniš śt į Tvķbollahraun, en žaš var įšur aldursįkvaršaš (sjį sķšar). Gróšurleifar undir žessu hrauni eru afar fįtęklegar og žvķ hefur enn ekki veriš hęgt aš koma C14 athugunum viš.

Kóngsfellshraun
Vestan viš Stóra Kóngsfell er stutt gķgaröš, sem nęr upp ķ felliš og er į sprungu, sem gengur gegnum žaš. Žarna hafa einkum tveir gķgir veriš virkir. Hrauniš hefur runniš bįšum megin viš Kóngsfell noršur og nišur į viš. Žaš hefur runniš upp aš Rjśpnadyngjum og bįšum megin viš žęr og er žvķ yngra en sś gosstöš og žar meš frį sögulegum tķma. Nįnari aldursįkvöršun į žessu gosi liggur ekki enn fyrir.

Breišdalshraun
Į Brennisteinsfjöllum er feiknamikil eldstöš. Žaš hraun, sem til noršurs rann, er dęmigert helluhraun. Unun er aš ganga žessar svörtu klappir, sem bjóša upp į hin furšulegustu mynstur ķ formi straumgįra, fellinga og hraunreipa. Žaš hefur runniš ķ fremur mjóum straumi noršvestur fjalliš milli eldri hrauna og falliš ķ bröttum fossi ofan ķ Fagradal, žar sem žaš hefur hrifiš meš sér stór björg og steina śr brśninni og liggja žeir nś ķ tugatali ofan į hrauninu ķ dalnum, mešal grjóts sem sķšar hefur hruniš śr fjallinu śt į hrauniš. Žaš hefur svo haldiš įfram allt aš Undirhlķšum og loks stašnęmst ķ Breišdal og žekur allan dalbotninn meš sléttu hrauni. Žar sem žaš fellur nišur ķ dalinn austan viš Breišdalshnjśk er žaš öržunnt. Leysingavatn hefur žar grafiš sér farveg mešfram žvķ og nokkuš inn undir rönd žess. Žar mį sjį jaršveg žann, sem hrauniš rann yfir og finna leifar žess gróšurs, sem žar var žį og raunar liggja žęr gróšurleifar ķ sjįlfu landnįmslaginu. Liggur žvķ tvöföld sönnun fyrir aldri žessa hrauns, enda gaf C" įkvöršun um įr 910. Mešal gróšurleifa virtist vera beitilyng, vķšir, blįberjalyng og einķr, en žetta allt vex į stašnum enn ķ dag.

Grįfeldur į Draugahlķšum grafSelvogshraun
Skammt eitt austan viš hina fornu brennisteinsnįmu, sem raunar mun hafa gefiš žessum fjallaslóšum nafn, rķs į fjallsbrśn hįr og brattur gķgur, nefnt Grįfeld. Hljóti žaš nafn višurkenningu, skal hraun žetta Grįfeldshraun heita, Žessi gķgur er į sprungu og smįgķgir eru vestan viš hann. Aušsętt er aš hann hefur žegar ķ upphafi tekiš völdin og sent hraunflóš mikiš nišur ķ dalinn, žar sem fleiri hraun voru žegar fyrir og fylla hann nś fjalla milli. Mešal žeirra er įšurnefnt Breišdalshraun, sem hverfur inn undir žetta hraun, sem žannig örugglega er yngra, enda yngst ķ dalnum og samkvęmt žessu frį sögulegum tķma. Annįlar geta žess aš hraun hafi runniš nišur ķ Selvog 1340 og 1389 . Mjög trślegt sżnist aš Selvogshraun sé frį öšru hvoru žessu gosi, en vel gętu hafa oršiš enn fleiri gos ķ Brennisteinsfjöllum į sögulegum tķma og vafalaust hafa bęši žessi gos oršiš žar, en tķmasetning er óljós. Hrauniš hefur falliš fram af Herdķsarvķkurfjalli viš Hlķšarvatn, en stašnęmst nešan viš brekkurętur ašeins noršan viš nśverandi žjóšveg. Hraun žaš er falliš hefur nišur ķ Kleifarvatn sunnanvert og Hvammahraun nefnist er mjög ungt og gęti jafnvel veriš frį sögulegum tķma.


Tvķbollahraun tvi

Tvķbollahraun
Viš Grindaskörš eru gķgarašir į sprungubelti og hefur žar veriš mikil eldvirkni. Mešal žessara gķga eru Tvķbollar, en žaš eru gķgir tveir, sem gnęfa į noršurbrśn fjallsins . Eins og nafniš bendir til eru gķgir žessir samvaxnir og sést žaš vel nešan śr byggš. Ašalgķgurinn er 40 - 60 m hįr en minni gķgurinn tęplega žrišjungur žess. Gķgirnir eru hlašnir śr gjalli og hraunkleprum og hraunstraumurinn hefur falliš noršur og mest um undirgöng, sem enn mį sjį. Lengst noršur nęr hraun žetta aš Helgafelli og hefur runniš ķ öržunnum straumi vestur meš žvķ aš sunnan en hverfur loks undir Gvendarselshraun viš sušvesturhorniš į fellinu. Rétt žar hjį hefur leysingavatn grafiš fornan jaršveg undan hrauninu svo žaš hefur į kafla falliš nišur. Kemur viš žaš ķ ljós jaršvegslag, sem er rösklega 1,2 m žykkt og ķ žvķ m. a. eitt ljóst öskulag, sem tališ er aš sé H3 (frį Heklu fyrir 2.800 įrum), en nęst hrauninu eru kolašar gróšurleifar, sem aldursįkvaršašar hafa veriš og reynst 1075±60 C'4 įr,  en žaš žżšir aš hrauniš gęti hafa runniš įriš 875 og er žvķ frį sögulegum tķma. Jafnframt fannst landnįmslagiš undir žessu hrauni, ašeins ofan viš įšurnefnt nišurfall. Žrjś hraun hafa sķšar runniš śt į žetta hraun og eru žvķ yngri, en žau eru Rjśpnadyngnahraun, Kóngsfellshraun og svo žaš litla hraun, sem nęst veršur fjallaš um ķ žessari grein.

Gvendarselshraun
Noršurendi Undirhlķša er nefndur Gvendarselshęš. Hśn endar viš Kaldįrbotna. Austan ķ hęšinni 

Gvendaselsgķgar efst  gve

gegnt Helgafelli er gķgaröš,  nefnt Gvendarselsgķgi. Žeir eru į misgengi žvķ, sem liggur eftir endilöngum Undirhlķšum, klżfur Kaldįrhnśk, myndar vesturbrśn Helgadals og klżfur Bśrfellsgķginn um žvert og heldur įfram um Heišmörk. Hraun frį žessari litlu gķgaröš žekur allt svęšiš milli
Gvendarselshęšar og Helgafells. Vķšast er žaš dęmigert helluhraun. Žaš hefur runniš nišur ķ Kaldįrbotna aš noršaustan ķ smįtotu, sem hangir žar nķšur, en hefur stašnęmst nešan viš hjallann. Annar straumur hefur falliš vestur um skaršķš milli Kaldįrbotna og Hlķšarhorns og nęr nokkuš vestur fyrir Kaldįrsel. Vestast er žaš svo žunnt aš talsverša nįkvęmni žarf til žess aš rekja ystu mörk žess. Žrišja hraunkvķslin hefur svo falliš um Kżrskarš viš sušurenda megin gķgarašarinnar, og śt į Óbrinnishólahraun, og myndar smį hraunblešil vestan undir hęšinni. Eins og įšur er sagt hverfur
Tvķbollahraun inn undir Gvendarselshraun viš sušurenda Helgafells. Gvendarselshraun er žvķ yngra undir hrauniš syšst og fundum žar bęši landnįmslagiš og gróšurleifar, sem aldursįkvaršašar hafa veriš og reynst vera frį žvķ um 1075.  Hugsanlegir hraunstraumar verši

 

Ķ Kapelluhrauni kap

Nżjahraun — Kapelluhraun
Eins og įšur er sagt bendir upprunalegt nafn žessa hrauns ótvķrętt til žess aš žaš hafi oršiš til į
sögulegum tķma. Um aldur žess hefur aš öšru leyti ekki veriš vitaš. Ķ sambandi viš raušamalarnįm viš gķgina, sem hrauniš er komiš śr, opnašist möguleiki til žess aš komast aš jaršvegslögum undir žvķ og nį žar ķ kolašar gróšurleifar. Žar voru tekin alls 3 sżni į jafnmörgum mismunandi stöšum. Aldursįkvaršanir į žeim sżndu aš gosiš hafi žarna um 1005. Žrįtt fyrir žęr skekkjur, sem loša viš
žessar aldursįkvaršanir er meš žeim stašfest aš hrauniš er frį sögulegum tķma og nęsta ljóst aš gosiš hafi oršiš snemma į 11. öld.

Ögmundarhraun
Ekki er kunnugt um uppruna nafnsins į hrauni žessu, en langt er sķšan aš ljóst var aš žaš hafši runniš į sögulegum tķma. Žaš sanna rśstir bęjar, sem eyšst hafši ķ gosinu. Ögmundarhraun er komiš śr gķgaröšum austan ķ og austanundir Vesturhįlsi (Nśpshlķšarhįlsi). Samanlögš lengd žessara gķgaraša er nęr 5 km. Nęsta ljóst er aš allar hafa žęr veriš virkar ašeins ķ byrjun gossins, en fljótlega hefur hraunrennsliš fęrst yfir ķ, einkum žrjį gķgi, nįlęgt austurenda gķgarašarinnar og žašan hefur megin hraunflóšiš runniš sušur dalinn milli Krżsuvķkurmęlifells og Latsfjalls alla leiš ķ sjó fram. Žarna hefur žaš fariš yfir gróiš land og eyšilagt a. m. k. eitt bżli eins og rśstirnar sanna, en vel gętu žau hafa veriš fleiri og raunar ekki ólķklegt aš svo hafi veriš . Hrauniš hefur falliš ķ sjó fram į um 7,5 km strandlengju og hugsanlegt gęti veriš aš žar hafi sś vķk veriš, sem Krżsuvķk er kennd viš — sé žaš į annaš borš naušsynlegt aš skżra nafniš svo - og hafi hrauniš
fyllt hana. Um žetta skal ekkert fullyrt. Lengi hefur žvķ veriš haldiš fram aš žetta gos hafi oršiš įriš 1340. Žetta įrtal er komiš frį Jónasi Hallgrķmssyni, en ekki getur hann heimilda fyrir žvķ.

Žvķ mį ašeins bęta viš hér aš engar mannvistarleifar er aš finna ķ tveim smį óbrennishólmum ofar ķ hrauninu. Žess skal hér einnig getiš aš svo viršist sem Ögmundarhraun, Nżjahraun (Kapelluhraun) og Gvendarselshraun hafi öll oršiš ķ einni goshrinu, sem žį hafi oršiš į fyrri hluta 11. aldar. Žvķ mį svo bęta viš, aš vel gętu fleiri gos hafa oršiš um svipaš leyti eša samtķmis vķšar į Reykjanesskaga



Arnarseturshraun
Hraun žetta hefur komiš upp ķ tveim gķgum og ber sį žeirra sem hęstur er nafniš Arnarsetur. Hrauniš hefur ótvķręša dyngjulögun, einkum séš vestan frį, en bergfręšilega er žaš skyldara sprunguhraunum. Žetta hefur veriš allmikiš gos. Hrauniš žekur sem nęst 22 km2 og telst samkvęmt
žvķ 0,44 km en sennilega er sś tala talsvert of lįg žvķ hrauniš er greinilega mjög žykkt į stóru svęši kringum eldvarpiš. Eldra hraun, sem ašeins sést ķ smį óbrennishólma bendir til žess aš įšur hafi gosiš į žessum sama staš. Ķ sambandi viš jaršfręšikortlagningu kom ķ ljós aš Arnarseturshraun hlaut aš vera yngst allra hrauna į žessu svęši. Žaš vakti grun um aš žaš gęti veriš frį sögulegum tķma.
Śt frį žeķm skrįšu heimildum, sem til eru, virtist liggja beinast fyrir aš ętla aš gos žetta hafi oršiš 1660 og sé žaš, sem getiš er um ķ annįl Gunnlaugs Žorsteinssonar fyrir įriš 1661, Vallholtsannįl, (Annįlar 1400-1800) sem getur um eldgos ķ Grindavķkurfjöllum žetta įr.

 

 

Eldborg undir Trölladyngju eldborg

Eldborg viš Trölladyngju
Žess skal og getiš aš gos žaš er oršiš hefur rétt noršan viš Trölladyngju og myndaš gķginn Eldborg
sżnist hafa oršiš um lķkt leyti og Afstapahraun rann.
Vel gętu žessi gos bęši hafa veriš svo aš segja samtķmis og mętti žį raunar um žaš deila hvort um er aš ręša eitt gos eša tvö. Einar Gunnlaugsson (1973) fann öskulag ofan viš landnįmslagiš ķ Höršuvallaklofa og er lķklegt aš žaš sé af žessum slóšum komiš. Ekki veršur hins vegar ķ žaš rįšiš hvort žaš kann aš vera śr Eldborg eša öšru eldvarpi ķ nįgrenninu.


Trašarfjöll
Trašarfjöllum, skammt sunnan viš Djśpavatn. Trašarfjöll ofarlega tilvinstri trad 2

 

 

 

 

 

 

 

 



Ķ jaršfręši Reykjanesskaga (eftirJón Jónsson 1978,)  er eldstöšvum į žessu svęši nokkuš lżst og hrauniš nefnt Trašarhraun, en réttara vęri e. t. v. aš nefna žaš Trašarfjallahraun. Žegar vegur var lagšur gegnum Reykjanesfólkvang var hann skorinn inn ķ gķg sunnan ķ Trašarfjöllum. Viš žaš kom ķ ljós allžykkt moldarlag undir gjallinu og reyndist žar aušvelt aš
grafa fram jaršvegssniš, sem nęr frį žvķ og nišur į fast berg, sem žarna er móberg. Undir gjallinu er fyrst 9 cm žykkt moldarlag en žį kemur ljósleitt (nįnast gulleitt) öskulag, sem ekki getur annaš veriš en landnįmslagiš margumtalaša. Sżnir žetta aš žarna hefur gosiš, aš lķkindum žó nokkru eftir įriš 900 žar eš um 9 cm jaršvegur hefur veriš kominn ofan į öskulagiš įšur en gosiš varš. Vel gęti žetta hafa veriš um sama leyti og Ögmundarhraun rann, žótt ekkert sé um žaš hęgt aš fullyrša. Eins og teikningin sżnir er annaš ljóst öskulag nešar ķ snišinu og ętti žaš samkvęmt reynslu aš vera H3. Ekki hefur enn gefist tķmi til aš rekja śtbreišslu hraunsins frį žessu gosi, enda er žaš ekki aušvelt. Hitt er ljóst aš meš žessu bętist viš enn eitt gos, sem örugglega hefur oršiš į sögulegum tķma į Reykjanesskaga. Žykir žetta renna enn einni stoš undir žaš aš meirihįttar goshrina hafi žar oršiš snemma į landnįmsöld. Ekki var mögulegt aš greina neinar gróšurleifar undir gjallinu. Nęgilega mikiš loft hefur žarna komist aš til žess aš gras hefur brunniš til ösku en ekki kolast. Žvķ mį bęta hér viš aš žar eš svona žykkt jaršvegslag er komiš ofan į landnįmslagiš, gęti žetta veriš žaš gos sem Jónas Hallgrķmsson talar um og Žorvaldur Thoroddsen (1925) vitnar ķ. Gęti žetta veriš skżringin į žvķ aš įrtališ 1340 hefur veriš tengt Ögmundarhrauni.

UMRĘŠA
Af žvķ sem hér hefur veriš rakiš er ljóst aš gos hafa oršiš į Reykjanesskaga a. m. k. 12 sinnum eša 13 frį žeim tķma aš norręnt landnįm hófst. Mjög sennilegt viršist aš Eldborg viš Blįfjöll hafi gosiš į 
sögulegum tķma endanlegar. Svo viršist sem eldvirkni hafi veriš mikil į tķmabilinu 1000-1400 og raunar eins skömmu fyrir landnįm. Hraun frį sögulegum tķma žekja um 143 km2 og rśmtak žeirra, ętti aš vera um 2,3 km. Einnig žetta eru lįgmarkstölur. Žaš skal tekiš fram aš enda žótt hraunin 6, sem talin eru ķ efri hluta töflunnar, séu sett ķ įkvešna aldursröš er engan veginn vķst aš hśn sé rétt.

 

nöfn į hraunum į Reykjanesi.
1. Rjśpnadyngjuhraun
2. Hśsfellsbruni
3. Tvķbollahraun
4. Grindaskaršahraun
...5. Žrķhnśkahraun
6. Žjófakrikahraun
7. Kristjįnsdalahraun
8. Hellur
9. Markrakahraun
10. Daušadalahraun
11. Skślatśnshraun
12. Bśrfellshraun
13. Flatahraun
14. Selgjįrhraun
15. Svķnahraun
16. Urrišakotshraun
17. Vķfilsstašahraun
18. Stórakrókshraun
19. Garšahraun
20. Gįlgahraun
21. Klettahraun (Klettar)
22. Mosar
23. Smyrlabśšahraun
24. Gjįrnar
25. Noršurgjįr
26. Seljahraun
27. Grįhellurhraun
28. Lękjarbotnahraun
29. Stekkjahraun
30. Sjįvarhraun
31. Höršuvallahraun
32. Hafnarfjaršarhraun
33. Helgafellshraun
34. Kaldįrhraun
35. Brunahryggur
36. Óbrinnishólabruni
37. Arnarklettabruni
38. Stórhöfšahraun
39. Kornstangarhraun
40. Selhraun
41. Hellisdalshraun
42. Hellnahraun
43. Leynidalahraun
44. Hvaleyrarhraun
45. Hraunhólshraun
46. Nżjahraun
47. Hįibruni
48. Bruni
49. Hrauntungur
50. Brenna
51. Kapelluhraun
52. Snókalönd
53. Hrśtadyngjuhraun
54. Almenningur
55. Hólahraun
56. Saušabrekkuhraun
57. Fjallgrenshraun
58. Brundtorfuhraun
59. Hafurbjarnarholtshraun
60. Stórhólshraun
61. Eyjólfsbalahraun
62. Bringur
63. Einihólshraun
64. Merarhólahraun
65. Raušhólshraun
66. Tóhólahraun
67. Žśfuhólshraun
68. Sléttahraun
69. Laufhólshraun
71. Meitlahraun
72. Bekkjahraun
73. Brenniselshraun
74. Katlar (Katlahraun)
75. Draughólshraun
76. Flįr
77. Raušamelshraun

 


Vilja fela bįgs fjįrhagsstöšu Hafnarfjaršar sem stefnir ķ gjaldžrot.


c documents and settings notandi desktop myndir 2009 sad day
Žaš hlakkaši mikiš ķ herbśšum Vinstri Gręnna ķ Hafnarfirši vegna erfileika ķ Reykjanesbęjar vegna žess aš "žeir eru svo heimskir aš hafa kosiš Sjįlfstęšisflokkinn yfir sig ķ mörg įr" var söngurinn.
 Svo var söngurinn svona gerum viš ekki allt ķ blóma hjį okkur, Įlftanes varš gjaldžrota undir stjórn VG-mann sem var bęjarstjóri, ekki mį tala um žaš né bęjarfélögin į Vesturlandi né  Sveitarfélagiš Vogar kemur fast į hęla Reykjanesbęjar. Sandgeršisbęr skuldar rķflega žrefalt meira en tekjur, Grundarfjaršarbęr er ašeins skįrra statt hverjir ętli hafi veri žaš viš stjórn?
VG ķ Hafnarfirši hefur veriš į móti allri atvinnuuppbyggingu og žaš  eina sem žeir hafa lagt til er dżragaršur og Tķvolķ ķ Hraunum sušur įriš 2007 og sķša var einblķtt aš śtrįsin myndi bjarga bęnum  2007  sķšan hefur ekkert gerst nema tillaga aš lįta vinnuskóla gróšursetja fleiri tré upp ķ skógręt og Sletthliš į kostnaš bęjarbśa žeir hafa ekki einusinni fjįrfest ķ einum einasta Kanarķ fugli frį 2007 svo bįgboriš sem žaš er. Ég spyr žvķ į ekki bęjarstjórn Hafnarfjaršar aš taka bęjarstjórn Voga til fyrirmyndar og seiga af sér žaš gengur ekki fyrir Samfylkinguna ķ Firšinum aš vera ķ samstarfi viš VG sem einblķna nś į bęjarstjórastólinn en ekki į hag Hafnfiršinga Samfylkingarmenn ķ Hafnarfirši hugsiš um hag Hafnarfjarša frekar en um hag VG ķ Hafnarfirši žaš er skylda ykkar gagnavart bęjarbśum sżnum nś heišarleik.

Hver virši eru börn og foreldrar ķ augum rķkisstjórarinnar?

Rķkisstjórnin lofaši vinnu, hśn lofaši uppbyggingu, hśn sveik allt žetta til aš halda stjórnarsįttmįlanum VG kom ķ veg fyrir aš uppbygginguna, börn lķša fyrir žetta og foreldrar enda voru žau seld ķ žręldóm ķ boši stjórnarsįttmįla sjśkra stjórnmįlamanna VG og SF fyrir völd sem žau vilja halda, VG og SF horfšu til Gadaffķs.
Hver virši eru börn og foreldra ķ augum rķkisstjórarinnar?

Nś stefnir ķ aš naušungarsölur hjį Sżslumanninum ķ Keflavķk ķ įr verši jafnmargar og ķ fyrra hiš minnsta. Žį höfšu naušungarsölur aldrei veriš fleiri į svęšinu. Žetta kom fram ķ kvöldfréttum RŚV.

280 eignir voru seldar ķ naušungarsölu į Sušurnesjunum. Žaš var meira en tvöföldun frį įrinu įšur.

Nś stefnir ķ annaš eins, en žaš sem af er įri hafa 188 eignir veriš bošnar upp. 86 eru skrįšar ķ október. Auk žess bķšur fjöldi mįla śrlausnar.

13% žeirra sem eru ķ greišsluašlögun hjį umbošsmanni skuldara koma af Sušurnesjunum žó žar bśi ašeins 6,5% landsmanna. Atvinnuleysi er žar algengt og fjįrhagsstaša margra ķbśa bįgborin.

Loforš žeirra um skjaldborg fyrir almenning ķ landinu er lygi ofan į lygi.

Hvaš geršist hjį žessari rķkisstjórn sem nś ręšur rķkjum? Žetta er ekki sama fólkiš sem pólitķkusar og žaš var fyrir hrun. Jóhanna er oršin aš žvķ sem hśn  baršist gegn fyrir hrun og Steingrķmur er oršin sį sem hann ķ raun fyrirleit fyrir hrun.c documents and settings isleifur desktop pinocchio2
Restin er eins og reiklaust žangiš ķ briminu og tala ķ fullri alvöru um lygnan sjó. Žegar unglišar vinstri manna sem og almenningur ķ landinu böršu potta og pönnur sögšu Steingrķmur og Jóhanna aš rķkisstjórn Geirs Haarde yrši aš vķkja og vitnušu ķ fólkiš sem mótmęlti fyrir utan.
Loforš žeirra um skjaldborg fyrir almenning ķ landinu er lygi ofan į lygi. Žaš var gefiš skotleyfi į heimilin og bankarnir fengu frjįlsar hendur. Mašur sem skuldaši 20 milljónir ķ erlendri myntkörfu fyrir hrun skuldaši um rśmar 70 milljónir eftir hrun. Bankinn fékk lįniš eftir kennitöluflakk į 10 milljónir en rukkaši strax žessar 70 milljónir. Var svo tilbśinn aš fara nišur ķ 48 milljónir meš hjįlp rķkisstjórnarinnar.
Fjölskyldan og heimilin ķ landinu eru sett ķ hlekki sem Steingrķmur og Jóhanna bjuggu til į kvöldin ķ hannyršaklśbbi rķkisstjórnarinnar. Eina lausnin sem žau bjóša eru skattar į vofur og drauga žvķ hinir lifandi geta ekki meira. Spunameistarar eru į nįmskeišum hjį rappmeisturum til žess aš bunan, sem stendur śt śr žeim hljómi sem mest kśl. 

Spillingin var vond fyrir hrun en hefur nįš nżjum hęšum ķ gegnum slitastjórnir og  skilanefndir og bankanna sjįlfra. Bankarnir eiga oršiš Ķsland ķ žeim skilningi aš flest öll fyrirtęki landsins eru ķ höndum žeirra. Sķšan rįša žeir hverjir fį fyrirtękin, hverjir verša settir į hausinn. Kunningjasamfélagiš er allsrįšandi og hefur nįš nżrri merkingu. Bankarnir treina öll mįl - vilja helst ekki gera neitt žvķ stór hópur mann hefur hag af žvķ aš gera ekki neitt žar innan dyra. Žetta er klįrlega ķ boši rķkisstjórnarinnar žvķ hśn bauš  žeim upp į žetta į sķnum tķma žó svo hśn reyni aš fela  žaš meš aumu yfirklóri. Bankarnir voru settir ķ hendur vogunarsjóša sem voma hér yfir og eiga landiš eftir krókaleišum ķ gegnum erlenda vogunarsjóši.

Steingrķmur og Jóhanna žoršu ekki aš taka afstöšu meš fólkinu ķ landinu. Žau skjįlfa af žręlsótta ef žau heyra talaša ensku af mönnum meš lögfręšipróf. Hér er ekkert veriš aš gera til žess aš koma atvinnulķfinu ķ gang – heldur beinlķnis veriš aš rķfa žaš nišur. Hinsvegar eru mśrar reistir ķ kringum landiš ķ formi hafta į innflutningi į landbśnašarvörum, gjaldeyrishöft eru til stašar, tvöfalt gengi krónunnar  er viš lķši, eitt fyrir almenning, annaš fyrir śtvalda og ķ eftirrétt er bošiš uppį  hręšslu įróšur gagnvart śtlöndum. Žetta er žaš sem er ķ boši. Bankarnir leysa til  sķn ķbśšarhśsnęši, atvinnuhśsnęši og gera allt til žess aš halda veršinu uppi. Žetta er skjaldborg meš öfgum formerkjum višfjolskylduhjalp.jpg žaš sem var bošaš.
Sjį mį greinina ķ heild hér eftir Bubba.


Ķsland er hįskattarķki sé vitnaš er ķ skżrslu Alžjóšagjaldeyrissjóšsins.

Žar sem fram kemur aš skatthlutfalliš į Ķslandi sé nęst hęst ķ heiminum.
Ķsland er hįskattarķki ķ alžjóšlegum samanburši. Ķ śttekt sem gerš var į sköttum og opinberum gjöldum į Ķslandi ķ alžjóšlegum samanburši kemur fram aš žaš sé rangt aš skattar į Ķslandi séu ekki hįir ķ samanburši viš hin Noršurlöndin.

Žjóšarmoršinginn hinn vinstrisinnaši Bashar al-Assad lofaši hermenn sķna ķ dag fyrir žjóšarmoršinn.

Sżrlenski herinn myrti ķ gęr um 140 manns um allt land, žar į mešal yfir hundraš manns ķ borginni Hama žar sem uppreisn ķslamista įtti sér staš įriš 1982. Sś uppreisn var bęld nišur į grimmilegan hįtt af föšur Bashar al-Assad og létust um 20 žśsund...

Nęsta sķša »

Höfundur

Rauða Ljónið
Rauða Ljónið

Rautt ljónið er göfugt . Red Lion is noble.

Segðu fólki það sem það þegar veit og skilur og þér verður þakkað.

Segðu fólki það sem það ekki veit og skilur og þú verður fordæmdur.

 Lyginn getur ferðast um allan heiminn, á meðan sannleikurinn er að fara í skóna.

Sigurjón Vigfússon

Nżjustu myndir

  • ...e_image_php
  • ...21965_3
  • 13303 370155657293 739447293 3488280 748235 n

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband