Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

HEIMILDIR UM ELDGOS Į REYKJANESSKAGA

Keilir, Oddafell og nįgrennik 1

"Reykjanesskagi er hluti af gosbeltinu, sem liggur um Ķsland žvert og er ķ beinu framhaldi af Reykjaneshryggnum, sem nešansjįvar teygir sig langt sušvestur ķ haf og raunar er hluti af Atlantshafshryggnum mikla. Frį žvķ aš sķšasta kuldaskeiši lauk hefur mikil eldvirkni veriš į žessu svęši bęši ofansjįvar og ķ hafi. Sś eldvirkni hefur į umlišnum öldum byggt upp Reykjanesskaga og veršur ekki enn séš nokkurt lįt į žeirri starfsemi.
Tvķ klikkiš į myndirnar til aš fį hęrri upplausn.

Hugsanlegir hraunstraumar verši gos į nęstum įrum įratugum eša öldum
heidmerkureldarii2.jpgheidmerkureldarii2.jpg



HEIMILDIR UM ELDGOS Į REYKJANESSKAGA

Fyrsta heimild um gos į umręddu svęši er hin alkunna frįsögn Kristnisögu: „Žį kom mašr hlaupandi ok sagši aš jaršeldr var upp kominn ķ Ölfusi ok mundi hann hlaupa į bę Žorodds goša" . Kristnisaga er talin vera „aš stofni til frį 12. öld"  og gęti žvķ veriš rituš rösklega öld eftir aš atburšir žessir įttu sér staš. Hér er aš sjįlfsögšu lįtiš liggja milli hluta hvort kristnitakan hafi veriš įriš 1000 eša 999. Lengi hefur veriš fullyrt aš gos žetta hafi veriš ķ gķgaröš austan viš Hveradali.

Sķšari heimildir um eldgos į Reykjanesskaga eru meš afbrigšum óljósar og torrįšnar. Žannig er t. d. getiš um gos ķ Trölladyngju eša Trölladyngjum 1151, 1188, 1340, 1360 og 1389-90 og um hraun, sem runniš hafi nišur ķ Selvog 1340 . Lķkur eru til aš žaš, sem nś er nefnt Brennisteinsfjöll hafi įšur fyrr veriš nefnt Trölladyngjur, en sannanlega hefur žar veriš eldvirkni mikil — og lķka į sögulegum tķma og veršur aš žvķ vikiš sķšar.
Ljóst er aš Ögmundarhraun hefur runniš į sögulegum tķma žar eš žaš hefur runniš yfir bę og hluti af rśstum hans sést ennžį, en skrįšar heimildir um žaš gos munu ekki vera fyrir hendi.
Gjóskusniš (öskulög)g 1

Vafalaust hafa skrįšar heimildir um żmsa atburši į žessum landshluta, žar į mešal eldgos, glatast ķ aldanna rįs. Mį ķ žvķ sambandi minna į afdrif bóka Višeyjarklausturs .
Nś hefur, eftir mismunandi leišum, veriš mögulegt aš sżna fram į, aš a. m. k. 12 eša 13 eldgos hafa įtt sér staš į Reykjanesskaga frį žvķ aš norręnt landnįm hófst hér. Žekktan aldur hafa einnig veriš mjög til hjįlpar eins og sżnt veršur hér į eftir. Einkum eru žaš tvö öskulög, sem hafa haft mikla žżšingu ķ žessu sambandi, en žau eru landnįmslagiš frį žvķ um 900.

Bęši eru žessi öskulög aušžekkt séu žau į annaš borš sęmilega greinileg. Landnįmslagiš er tvķlitt, ljóst aš nešan en svart aš ofan. Öskulagiš frį Kötlu er svart og žykkara en nokkurt annaš öskulag ķ jaršvegssnišum į žessu svęši ofar en landnįmslagiš.

ALDURS-ĮKVARŠANIR
Ašferšum, sem notašar hafa veriš til žess aš flokka aldur hrauna į Reykjanesskaga mį skipta ķ 4 flokka:
1) Sögulegar heimildir.
2) Geislakolsįkvaršanir, C14.
3) Öskulög.
4) Afstaša til hrauna meš žekktan
aldur.
Eins og įšur er sagt, eru sögulegar heimildir um eldgos į žessum landshluta bęši mjög fįtęklegar og auk žess svo ruglingslegar aš vant er aš vita hverju mį treysta. Örnefniš Nżjahraun (Kapelluhraun)

Ķ Kapelluhrauni kap.
Bęjarrśstirnar ķ Ögmundarhrauni tala sķnu mįli, en žar meš eru sannanir į žrotum. Um vitnisburš annįla er įšur getiš. Įkvaršanir aldurs gróšurleifa (C14) hafa reynst notadrjśgar žar sem žeim veršur viš komiš. Öskulög meš žekktan aldur hafa einnig veriš mjög til hjįlpar eins og sżnt veršur hér į eftir.

Žegar Krżsuvķkureldar logušu var ašalgosiš įriš 1151. Ķ žvķ gosi opnašist 25 km löng gossprunga, og rann hrauniš til sjįvar bęši sunnan og noršan megin į Reykjanesskaganum. Aš sunnan er žaš Ögmundarhraun en aš noršan Kapelluhraun. Žį tók af stórbżliš Krżsuvķk sem stóš nišur viš sjįvarbakkann.
Ögmundarhraun er runniš frį noršurhluta gķgarašar austan ķ Nśpshlķšarhįlsi og hefur meginhraunflóšiš falliš milli Latsfjalls og Krżsuvķkur-Męlifells og allt sušur ķ sjó og langleišina austur undir Krżsuvķkurberg.
Jón Jónsson, jaršfręšingur, gerši merkilega rannsókn į öllum Reykjanesskagnum, en žį taldi hann Ögmundarhraun geta hafa runniš um 1005.

 




 

 

 

 

 

 


Melhóll viš Selsvelli  mosholl hraun

 

SÖGULEG HRAUN Į REYKJANESI
Svķnahraun — Kristnitökuhrauniš
Sżnt hefur veriš fram į aš yngsta hrauniš austan viš Hveradali getur ekki veriš frį gosi žvķ, er Kristnisaga getur um, ekki heldur hrauniš śr Eldborg undir Meitli, er runniš hefur žannig, aš žaš stefniš į Hjalla ķ Ölfusi og kemur aš žvķ leyti vel heim viš söguna. Hins vegar er landnįmslagiš
ofan į Eldborg, og mosakol undan hrauninu viš Hveradali sżna aš žaš er um 800 įrum eldra en kristnitakan . Žetta leiddi til žess aš geršar voru athuganir į yngsta hrauninu milli Lambafells og Blįhnśks, en žaš er augljóslega yngra en žaš, sem tališ var vera Kristnitökuhrauniš. Kom brįtt ķ ljós aš landnįmslagiš er undir žessu hrauni, en Kötlulagiš frį um 1495 ofan į žvķ (. Endurteknar athuganir ķ óbrennishólmanum ķ Svķnahrauni leiddu ķ ljós, aš ekki veršur greindur minnsti vottur af jaršvegi
eša gróšurleifum milli öskulagsins og hraunsins. Žaš, sem hér er nefnt Svķnahraun, er hrauniš śr Nyršri Eldborg, en hrauniš śr Syšri Eldborg er nefnt Lambafellshraun. Žaš hraun er eitthvaš yngra, en tališ vera nęr samtķma, ž. e. śr sömu goshrinu. Žó er žetta enn ekki sannaš mįl. Bęši žessi hraun nį yfir 11,9 km2 svęši) og teljast um 0,24 km Žetta eru ólivķnžóleķthraun og innihalda rösklega 14% ólivķn.

Rjśpnadyngnahraun
Ķ nęr mišjum Hśsfellsbruna milli Žrķhnśka og Sandfells er eldstöš, sem mjög lķtiš ber į, en nefnist Rjśpnadyngjur. Hśsfellsbruni er örnefni, sem nęr til margra hrauna, sem flest eru runnin fyrir 

Ķ Rjśpnadyngjuhrauni landnįm, en einnig eru žar yngri hraun. Naumast veršur žaš tališ, aš augljóst sé viš fyrstu sżn, aš Rjśpnadyngjur séu eldvörp. Žarna er óvenju stórbrotiš hraun meš djśpum sprungum og illfęrum gjįm. Eitt hringlaga nišurfall er į žessu svęši og er tališ lķklegast aš žaš sé yfir uppvarpinu. Gjall kemur ašeins fyrir į litlum hól mišsvęšis. Viš nįnari athugun sést aš žarna er um eldstöš og um dęmigert hraungos aš ręša, en yngri hraun hafa runniš upp aš henni sunnan frį og veriš langt komin meš aš fęra hana ķ kaf. Hraun frį Rjśpnadyngjum hefur runniš noršur og norš-vestur.

Nyrsti tangi žess endar ķ allhįrri brśn rétt austan viš Bśrfell og hefur žar runniš śt į Bśrfellshraun. Leysingavatn hefur grafiš dįlķtinn farveg mešfram hraunröndinni noršaustur af Bśrfelli og žar reyndist mögulegt aš grafa inn undir hrauniš. Komu žį ķ ljós bęši öskulögin, sem įšur var minnst į.
Landnįmslagiš liggur inn undir hrauniš, en svarta Kötlulagiš er ofan į žvķ. Žar meš er ljóst aš žarna hefur gosiš eftir 900. Annaš, sem sannar žetta, er aš hrauniš hefur į einum staš runniš śt į Tvķbollahraun, en žaš var įšur aldursįkvaršaš (sjį sķšar). Gróšurleifar undir žessu hrauni eru afar fįtęklegar og žvķ hefur enn ekki veriš hęgt aš koma C14 athugunum viš.

Kóngsfellshraun
Vestan viš Stóra Kóngsfell er stutt gķgaröš, sem nęr upp ķ felliš og er į sprungu, sem gengur gegnum žaš. Žarna hafa einkum tveir gķgir veriš virkir. Hrauniš hefur runniš bįšum megin viš Kóngsfell noršur og nišur į viš. Žaš hefur runniš upp aš Rjśpnadyngjum og bįšum megin viš žęr og er žvķ yngra en sś gosstöš og žar meš frį sögulegum tķma. Nįnari aldursįkvöršun į žessu gosi liggur ekki enn fyrir.

Breišdalshraun
Į Brennisteinsfjöllum er feiknamikil eldstöš. Žaš hraun, sem til noršurs rann, er dęmigert helluhraun. Unun er aš ganga žessar svörtu klappir, sem bjóša upp į hin furšulegustu mynstur ķ formi straumgįra, fellinga og hraunreipa. Žaš hefur runniš ķ fremur mjóum straumi noršvestur fjalliš milli eldri hrauna og falliš ķ bröttum fossi ofan ķ Fagradal, žar sem žaš hefur hrifiš meš sér stór björg og steina śr brśninni og liggja žeir nś ķ tugatali ofan į hrauninu ķ dalnum, mešal grjóts sem sķšar hefur hruniš śr fjallinu śt į hrauniš. Žaš hefur svo haldiš įfram allt aš Undirhlķšum og loks stašnęmst ķ Breišdal og žekur allan dalbotninn meš sléttu hrauni. Žar sem žaš fellur nišur ķ dalinn austan viš Breišdalshnjśk er žaš öržunnt. Leysingavatn hefur žar grafiš sér farveg mešfram žvķ og nokkuš inn undir rönd žess. Žar mį sjį jaršveg žann, sem hrauniš rann yfir og finna leifar žess gróšurs, sem žar var žį og raunar liggja žęr gróšurleifar ķ sjįlfu landnįmslaginu. Liggur žvķ tvöföld sönnun fyrir aldri žessa hrauns, enda gaf C" įkvöršun um įr 910. Mešal gróšurleifa virtist vera beitilyng, vķšir, blįberjalyng og einķr, en žetta allt vex į stašnum enn ķ dag.

Grįfeldur į Draugahlķšum grafSelvogshraun
Skammt eitt austan viš hina fornu brennisteinsnįmu, sem raunar mun hafa gefiš žessum fjallaslóšum nafn, rķs į fjallsbrśn hįr og brattur gķgur, nefnt Grįfeld. Hljóti žaš nafn višurkenningu, skal hraun žetta Grįfeldshraun heita, Žessi gķgur er į sprungu og smįgķgir eru vestan viš hann. Aušsętt er aš hann hefur žegar ķ upphafi tekiš völdin og sent hraunflóš mikiš nišur ķ dalinn, žar sem fleiri hraun voru žegar fyrir og fylla hann nś fjalla milli. Mešal žeirra er įšurnefnt Breišdalshraun, sem hverfur inn undir žetta hraun, sem žannig örugglega er yngra, enda yngst ķ dalnum og samkvęmt žessu frį sögulegum tķma. Annįlar geta žess aš hraun hafi runniš nišur ķ Selvog 1340 og 1389 . Mjög trślegt sżnist aš Selvogshraun sé frį öšru hvoru žessu gosi, en vel gętu hafa oršiš enn fleiri gos ķ Brennisteinsfjöllum į sögulegum tķma og vafalaust hafa bęši žessi gos oršiš žar, en tķmasetning er óljós. Hrauniš hefur falliš fram af Herdķsarvķkurfjalli viš Hlķšarvatn, en stašnęmst nešan viš brekkurętur ašeins noršan viš nśverandi žjóšveg. Hraun žaš er falliš hefur nišur ķ Kleifarvatn sunnanvert og Hvammahraun nefnist er mjög ungt og gęti jafnvel veriš frį sögulegum tķma.


Tvķbollahraun tvi

Tvķbollahraun
Viš Grindaskörš eru gķgarašir į sprungubelti og hefur žar veriš mikil eldvirkni. Mešal žessara gķga eru Tvķbollar, en žaš eru gķgir tveir, sem gnęfa į noršurbrśn fjallsins . Eins og nafniš bendir til eru gķgir žessir samvaxnir og sést žaš vel nešan śr byggš. Ašalgķgurinn er 40 - 60 m hįr en minni gķgurinn tęplega žrišjungur žess. Gķgirnir eru hlašnir śr gjalli og hraunkleprum og hraunstraumurinn hefur falliš noršur og mest um undirgöng, sem enn mį sjį. Lengst noršur nęr hraun žetta aš Helgafelli og hefur runniš ķ öržunnum straumi vestur meš žvķ aš sunnan en hverfur loks undir Gvendarselshraun viš sušvesturhorniš į fellinu. Rétt žar hjį hefur leysingavatn grafiš fornan jaršveg undan hrauninu svo žaš hefur į kafla falliš nišur. Kemur viš žaš ķ ljós jaršvegslag, sem er rösklega 1,2 m žykkt og ķ žvķ m. a. eitt ljóst öskulag, sem tališ er aš sé H3 (frį Heklu fyrir 2.800 įrum), en nęst hrauninu eru kolašar gróšurleifar, sem aldursįkvaršašar hafa veriš og reynst 1075±60 C'4 įr,  en žaš žżšir aš hrauniš gęti hafa runniš įriš 875 og er žvķ frį sögulegum tķma. Jafnframt fannst landnįmslagiš undir žessu hrauni, ašeins ofan viš įšurnefnt nišurfall. Žrjś hraun hafa sķšar runniš śt į žetta hraun og eru žvķ yngri, en žau eru Rjśpnadyngnahraun, Kóngsfellshraun og svo žaš litla hraun, sem nęst veršur fjallaš um ķ žessari grein.

Gvendarselshraun
Noršurendi Undirhlķša er nefndur Gvendarselshęš. Hśn endar viš Kaldįrbotna. Austan ķ hęšinni 

Gvendaselsgķgar efst  gve

gegnt Helgafelli er gķgaröš,  nefnt Gvendarselsgķgi. Žeir eru į misgengi žvķ, sem liggur eftir endilöngum Undirhlķšum, klżfur Kaldįrhnśk, myndar vesturbrśn Helgadals og klżfur Bśrfellsgķginn um žvert og heldur įfram um Heišmörk. Hraun frį žessari litlu gķgaröš žekur allt svęšiš milli
Gvendarselshęšar og Helgafells. Vķšast er žaš dęmigert helluhraun. Žaš hefur runniš nišur ķ Kaldįrbotna aš noršaustan ķ smįtotu, sem hangir žar nķšur, en hefur stašnęmst nešan viš hjallann. Annar straumur hefur falliš vestur um skaršķš milli Kaldįrbotna og Hlķšarhorns og nęr nokkuš vestur fyrir Kaldįrsel. Vestast er žaš svo žunnt aš talsverša nįkvęmni žarf til žess aš rekja ystu mörk žess. Žrišja hraunkvķslin hefur svo falliš um Kżrskarš viš sušurenda megin gķgarašarinnar, og śt į Óbrinnishólahraun, og myndar smį hraunblešil vestan undir hęšinni. Eins og įšur er sagt hverfur
Tvķbollahraun inn undir Gvendarselshraun viš sušurenda Helgafells. Gvendarselshraun er žvķ yngra undir hrauniš syšst og fundum žar bęši landnįmslagiš og gróšurleifar, sem aldursįkvaršašar hafa veriš og reynst vera frį žvķ um 1075.  Hugsanlegir hraunstraumar verši

 

Ķ Kapelluhrauni kap

Nżjahraun — Kapelluhraun
Eins og įšur er sagt bendir upprunalegt nafn žessa hrauns ótvķrętt til žess aš žaš hafi oršiš til į
sögulegum tķma. Um aldur žess hefur aš öšru leyti ekki veriš vitaš. Ķ sambandi viš raušamalarnįm viš gķgina, sem hrauniš er komiš śr, opnašist möguleiki til žess aš komast aš jaršvegslögum undir žvķ og nį žar ķ kolašar gróšurleifar. Žar voru tekin alls 3 sżni į jafnmörgum mismunandi stöšum. Aldursįkvaršanir į žeim sżndu aš gosiš hafi žarna um 1005. Žrįtt fyrir žęr skekkjur, sem loša viš
žessar aldursįkvaršanir er meš žeim stašfest aš hrauniš er frį sögulegum tķma og nęsta ljóst aš gosiš hafi oršiš snemma į 11. öld.

Ögmundarhraun
Ekki er kunnugt um uppruna nafnsins į hrauni žessu, en langt er sķšan aš ljóst var aš žaš hafši runniš į sögulegum tķma. Žaš sanna rśstir bęjar, sem eyšst hafši ķ gosinu. Ögmundarhraun er komiš śr gķgaröšum austan ķ og austanundir Vesturhįlsi (Nśpshlķšarhįlsi). Samanlögš lengd žessara gķgaraša er nęr 5 km. Nęsta ljóst er aš allar hafa žęr veriš virkar ašeins ķ byrjun gossins, en fljótlega hefur hraunrennsliš fęrst yfir ķ, einkum žrjį gķgi, nįlęgt austurenda gķgarašarinnar og žašan hefur megin hraunflóšiš runniš sušur dalinn milli Krżsuvķkurmęlifells og Latsfjalls alla leiš ķ sjó fram. Žarna hefur žaš fariš yfir gróiš land og eyšilagt a. m. k. eitt bżli eins og rśstirnar sanna, en vel gętu žau hafa veriš fleiri og raunar ekki ólķklegt aš svo hafi veriš . Hrauniš hefur falliš ķ sjó fram į um 7,5 km strandlengju og hugsanlegt gęti veriš aš žar hafi sś vķk veriš, sem Krżsuvķk er kennd viš — sé žaš į annaš borš naušsynlegt aš skżra nafniš svo - og hafi hrauniš
fyllt hana. Um žetta skal ekkert fullyrt. Lengi hefur žvķ veriš haldiš fram aš žetta gos hafi oršiš įriš 1340. Žetta įrtal er komiš frį Jónasi Hallgrķmssyni, en ekki getur hann heimilda fyrir žvķ.

Žvķ mį ašeins bęta viš hér aš engar mannvistarleifar er aš finna ķ tveim smį óbrennishólmum ofar ķ hrauninu. Žess skal hér einnig getiš aš svo viršist sem Ögmundarhraun, Nżjahraun (Kapelluhraun) og Gvendarselshraun hafi öll oršiš ķ einni goshrinu, sem žį hafi oršiš į fyrri hluta 11. aldar. Žvķ mį svo bęta viš, aš vel gętu fleiri gos hafa oršiš um svipaš leyti eša samtķmis vķšar į Reykjanesskaga



Arnarseturshraun
Hraun žetta hefur komiš upp ķ tveim gķgum og ber sį žeirra sem hęstur er nafniš Arnarsetur. Hrauniš hefur ótvķręša dyngjulögun, einkum séš vestan frį, en bergfręšilega er žaš skyldara sprunguhraunum. Žetta hefur veriš allmikiš gos. Hrauniš žekur sem nęst 22 km2 og telst samkvęmt
žvķ 0,44 km en sennilega er sś tala talsvert of lįg žvķ hrauniš er greinilega mjög žykkt į stóru svęši kringum eldvarpiš. Eldra hraun, sem ašeins sést ķ smį óbrennishólma bendir til žess aš įšur hafi gosiš į žessum sama staš. Ķ sambandi viš jaršfręšikortlagningu kom ķ ljós aš Arnarseturshraun hlaut aš vera yngst allra hrauna į žessu svęši. Žaš vakti grun um aš žaš gęti veriš frį sögulegum tķma.
Śt frį žeķm skrįšu heimildum, sem til eru, virtist liggja beinast fyrir aš ętla aš gos žetta hafi oršiš 1660 og sé žaš, sem getiš er um ķ annįl Gunnlaugs Žorsteinssonar fyrir įriš 1661, Vallholtsannįl, (Annįlar 1400-1800) sem getur um eldgos ķ Grindavķkurfjöllum žetta įr.

 

 

Eldborg undir Trölladyngju eldborg

Eldborg viš Trölladyngju
Žess skal og getiš aš gos žaš er oršiš hefur rétt noršan viš Trölladyngju og myndaš gķginn Eldborg
sżnist hafa oršiš um lķkt leyti og Afstapahraun rann.
Vel gętu žessi gos bęši hafa veriš svo aš segja samtķmis og mętti žį raunar um žaš deila hvort um er aš ręša eitt gos eša tvö. Einar Gunnlaugsson (1973) fann öskulag ofan viš landnįmslagiš ķ Höršuvallaklofa og er lķklegt aš žaš sé af žessum slóšum komiš. Ekki veršur hins vegar ķ žaš rįšiš hvort žaš kann aš vera śr Eldborg eša öšru eldvarpi ķ nįgrenninu.


Trašarfjöll
Trašarfjöllum, skammt sunnan viš Djśpavatn. Trašarfjöll ofarlega tilvinstri trad 2

 

 

 

 

 

 

 

 



Ķ jaršfręši Reykjanesskaga (eftirJón Jónsson 1978,)  er eldstöšvum į žessu svęši nokkuš lżst og hrauniš nefnt Trašarhraun, en réttara vęri e. t. v. aš nefna žaš Trašarfjallahraun. Žegar vegur var lagšur gegnum Reykjanesfólkvang var hann skorinn inn ķ gķg sunnan ķ Trašarfjöllum. Viš žaš kom ķ ljós allžykkt moldarlag undir gjallinu og reyndist žar aušvelt aš
grafa fram jaršvegssniš, sem nęr frį žvķ og nišur į fast berg, sem žarna er móberg. Undir gjallinu er fyrst 9 cm žykkt moldarlag en žį kemur ljósleitt (nįnast gulleitt) öskulag, sem ekki getur annaš veriš en landnįmslagiš margumtalaša. Sżnir žetta aš žarna hefur gosiš, aš lķkindum žó nokkru eftir įriš 900 žar eš um 9 cm jaršvegur hefur veriš kominn ofan į öskulagiš įšur en gosiš varš. Vel gęti žetta hafa veriš um sama leyti og Ögmundarhraun rann, žótt ekkert sé um žaš hęgt aš fullyrša. Eins og teikningin sżnir er annaš ljóst öskulag nešar ķ snišinu og ętti žaš samkvęmt reynslu aš vera H3. Ekki hefur enn gefist tķmi til aš rekja śtbreišslu hraunsins frį žessu gosi, enda er žaš ekki aušvelt. Hitt er ljóst aš meš žessu bętist viš enn eitt gos, sem örugglega hefur oršiš į sögulegum tķma į Reykjanesskaga. Žykir žetta renna enn einni stoš undir žaš aš meirihįttar goshrina hafi žar oršiš snemma į landnįmsöld. Ekki var mögulegt aš greina neinar gróšurleifar undir gjallinu. Nęgilega mikiš loft hefur žarna komist aš til žess aš gras hefur brunniš til ösku en ekki kolast. Žvķ mį bęta hér viš aš žar eš svona žykkt jaršvegslag er komiš ofan į landnįmslagiš, gęti žetta veriš žaš gos sem Jónas Hallgrķmsson talar um og Žorvaldur Thoroddsen (1925) vitnar ķ. Gęti žetta veriš skżringin į žvķ aš įrtališ 1340 hefur veriš tengt Ögmundarhrauni.

UMRĘŠA
Af žvķ sem hér hefur veriš rakiš er ljóst aš gos hafa oršiš į Reykjanesskaga a. m. k. 12 sinnum eša 13 frį žeim tķma aš norręnt landnįm hófst. Mjög sennilegt viršist aš Eldborg viš Blįfjöll hafi gosiš į 
sögulegum tķma endanlegar. Svo viršist sem eldvirkni hafi veriš mikil į tķmabilinu 1000-1400 og raunar eins skömmu fyrir landnįm. Hraun frį sögulegum tķma žekja um 143 km2 og rśmtak žeirra, ętti aš vera um 2,3 km. Einnig žetta eru lįgmarkstölur. Žaš skal tekiš fram aš enda žótt hraunin 6, sem talin eru ķ efri hluta töflunnar, séu sett ķ įkvešna aldursröš er engan veginn vķst aš hśn sé rétt.

 

nöfn į hraunum į Reykjanesi.
1. Rjśpnadyngjuhraun
2. Hśsfellsbruni
3. Tvķbollahraun
4. Grindaskaršahraun
...5. Žrķhnśkahraun
6. Žjófakrikahraun
7. Kristjįnsdalahraun
8. Hellur
9. Markrakahraun
10. Daušadalahraun
11. Skślatśnshraun
12. Bśrfellshraun
13. Flatahraun
14. Selgjįrhraun
15. Svķnahraun
16. Urrišakotshraun
17. Vķfilsstašahraun
18. Stórakrókshraun
19. Garšahraun
20. Gįlgahraun
21. Klettahraun (Klettar)
22. Mosar
23. Smyrlabśšahraun
24. Gjįrnar
25. Noršurgjįr
26. Seljahraun
27. Grįhellurhraun
28. Lękjarbotnahraun
29. Stekkjahraun
30. Sjįvarhraun
31. Höršuvallahraun
32. Hafnarfjaršarhraun
33. Helgafellshraun
34. Kaldįrhraun
35. Brunahryggur
36. Óbrinnishólabruni
37. Arnarklettabruni
38. Stórhöfšahraun
39. Kornstangarhraun
40. Selhraun
41. Hellisdalshraun
42. Hellnahraun
43. Leynidalahraun
44. Hvaleyrarhraun
45. Hraunhólshraun
46. Nżjahraun
47. Hįibruni
48. Bruni
49. Hrauntungur
50. Brenna
51. Kapelluhraun
52. Snókalönd
53. Hrśtadyngjuhraun
54. Almenningur
55. Hólahraun
56. Saušabrekkuhraun
57. Fjallgrenshraun
58. Brundtorfuhraun
59. Hafurbjarnarholtshraun
60. Stórhólshraun
61. Eyjólfsbalahraun
62. Bringur
63. Einihólshraun
64. Merarhólahraun
65. Raušhólshraun
66. Tóhólahraun
67. Žśfuhólshraun
68. Sléttahraun
69. Laufhólshraun
71. Meitlahraun
72. Bekkjahraun
73. Brenniselshraun
74. Katlar (Katlahraun)
75. Draughólshraun
76. Flįr
77. Raušamelshraun

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 identicon

Heill og sęll Sigurjón; ęfinlega !

Ég var reyndar; aš hugleiša žetta višfangsefni - Mišsumars; og hversu brżnt vęri, aš Ķslendingar, viš mišbik Faxaflóa, og sušur meš sjó, žyrftu aš fara aš ķgrunda skynsamlegri bśsetukosti.

Jį; og hluti Sunnlendinga, jafnframt.

Alkunna er; aš elstu landshlutarnir : Vestfiršir / Dalir / Mżrar og Snęfellsnes, auk Austfjarša (mišsvęšis; žar), eru įkjósan legustu bśsetu svęšin, til all lengs tķma, litiš. Reykjanesiš; austur um Sušurland sunnanvert, aš Vatnajökli, og noršur af honum - yfir aš Eyjafirši og Skjįlfanda flóa, eru mjög varhugaverš svęši, til lengri - sem skemmri tķma litiš.

Meš beztu kvešjum; sem jafnan /

Óskar Helgi Helgason   

Óskar Helgi Helgason (IP-tala skrįš) 13.10.2011 kl. 20:39

2 Smįmynd: Benedikta E

Takk fyrir žetta Sigurjón ekkert smį fróšlegt og įhugavert aš kynna sér og vera mešvitašur um - Takk - Takk

Benedikta E, 13.10.2011 kl. 22:23

3 Smįmynd: Rauša Ljóniš

Žakka ykkur innlitiš.
kv. Sigurjón

Rauša Ljóniš, 13.10.2011 kl. 22:49

4 Smįmynd: Marinó G. Njįlsson

Flott samantekt.  Ég held aš menn įtti sig ekki almennilega į žvķ hve hętturnar leynast nįlęgt okkur hér höfušborgarsvęšinu.  Žaš góša viš žetta er žó aš fęst žessara gosa stóšu lengi og lķklegast voru žetta nęr eingöngu hraungos, žannig aš lķtil aska fylgdi žeim.

Marinó G. Njįlsson, 13.10.2011 kl. 23:05

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Höfundur

Rauða Ljónið
Rauða Ljónið

Rautt ljónið er göfugt . Red Lion is noble.

Segðu fólki það sem það þegar veit og skilur og þér verður þakkað.

Segðu fólki það sem það ekki veit og skilur og þú verður fordæmdur.

 Lyginn getur ferðast um allan heiminn, á meðan sannleikurinn er að fara í skóna.

Sigurjón Vigfússon

Nżjustu myndir

  • ...e_image_php
  • ...21965_3
  • 13303 370155657293 739447293 3488280 748235 n

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband